Dok ruski investitor traži izdvajanje privatnih parcela iz Parka prirode Katič i upozorava na moguću međunarodnu arbitražu, iz Agencije za zaštitu prirode zahtijevaju stručno pojašnjenje zahtjeva za reviziju zaštićenog područja.
Odluka o proglašenju Parka prirode Katič mogla bi biti poništena zbog greške nadležnih institucija i zahtjeva ruskog investitora da se uvala Maljevika izdvoji iz zaštićenog područja zbog planirane izgradnje turističkog kompleksa.
Vlada Crne Gore je u septembru 2021. proglasila zaštićeno morsko područje Park prirode Katič, kojim je obuhvaćeno zemljište u uvali Maljevik koje je u vlasništvu firme Sonuba Montenegro, koja je dio ruske Mercury grupe.
Sonuba Montenegro je tražila od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera da izmjeni odluku o proglašenju Parka prirode Katič i iz zaštićenog područja izuzme parcele na kojima planiraju izgradnju turističkog kompleksa.
Izvršna direktorica NVO Green Home, Azra Vuković, smatra da izdvajanje parcela nije dobra praksa jer se ispravljaju greške institucija, ali se ne vodi računa o biodiverzitetu.
“To bi moglo da povuče i neke druge situacije gdje neki drugi ljudi traže da se u nekim drugim zaštićenim područjima izuzimaju parcele zato što neko je zainteresovan da gradi na njima. To nije dobar pristup i to nije pristup koji nam omogućava adekvatnu zaštitu prirode na teritoriji Crne Gore“, kazala je Vuković BIRN-u.
Odlukom Vlade Crne Gore Park prirode Katič obuhvata priobalni prostor od Skočiđevojke kod Budve do rta Štrbina kod Bara. Vlada je od 2020. proglasila četiri zaštićena morska područja - Katič, Platamuni, Stari Ulcinj, Sopot i Dražin vrt.
Zaštićena morska područja su djelovi morskog prostora u kojima se aktivnosti ljudi ograničavaju ili posebno regulišu kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i prirodna ravnoteža.
Opština Bar i Sonuba Montenegro su prošlog februara Ustavnom sudu podnijeli inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o proglašenju parka prirode Katič, navodeći da ona utiče na planiranu izgradnju turističkog kompleksa. Iz te kompanije su najavili da bi mogli tražiti i nadoknadu štete pred međunarodnom arbitražom.
Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam prošlog decembra predstavnik investitiora Aleksandar Ribok je tražio da se iz zaštićenog područja isključi prostor na kojem je planirana izgradnja turističkog kompleksa.
„Ako bismo ovo izdigli dalje na neki međunarodni nivo i arbitražu to bi izazvalo štetu koja bi bila izuzetno velika - govorimo o iznosima u stotinama miliona eura. To nije naš cilj i mi ćemo odustati od traženja obeštećenja ukoliko se svi dogovorimo da dođe do izmjene odluke o proglašavanju tog zaštićenog područja“, kazao je tada Ribok.
Privatno zemljište zaštićeno zbog tehničkih propusta
Firma Sonuba Montenegro je 2007. godine od Opštine Bar kupila 20 hektara zemljišta u uvali Maljevik za 32,5 miliona eura i uz obavezu isplate 11,8 miliona za komunalije.
Tada je najavljena izgradnja 300 miliona vrijednog kompleks koji će činiti dva hotela, turističke vile, apartmani i marina ukupne površine 80 hiljada kvadrata. Sonuba Montenegro je sa JP Morsko dobro zaključila dugoročni ugovor o zakupu dodatnih 104.196 kvadrata radi kompletiranja lokacije.
Projekat je dobio urbanističko-tehničke uslove 2018. godine, a Skupština Crne Gore je donijela detaljnu razradu za lokaciju Maljevik u okviru Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. U zaključku Vlade Crne Gore iz maja 2020. godine turistički projekat Maljevik proglašen je projektom od državnog značaja.
Gradonačelnik Bara, Dušan Raičević, tvrdi da su prilikom proglašenja Parka prirode Katič, Ministarstvo ekologije i Morsko dobro zanemarili činjenicu da je Opština Bar prodala zemljište investitoru.
„I da upravo odluke koje su donijete 2021. godine su zaustavile ovu investiciju s obzirom na to da ovaj posebni režim zabranjuje izgradnju objekata u ovoj zoni koja je takva pošla duboko na kopno, odnosno skoro 200 metara vazdušne linije obuhvaćeno kopno, odnosno parcele koje su u vlasništvu Sonube Montenegro”, kazao je Raičević.
Kompanija je Sonuba Montenegro je osnovana 2006. godine u Baru, a njen vlasnik je C.&S.I. LIMITED firma registrovana na Kipru. Firma C.&S.I. LIMITED je dio ruske Mercury grupe koja se bavi nekretninama i luksuznom maloprodajom.
Prema podacima Poreske uprave Sonuba Montenegro ima samo jednog zaposlenog i godinama bilježi višemilionske gubitke. Na kraju 2023. godine gubitak je iznosio 13,2 miliona eura, a prošlu i 2024. godinu Sonuba Montenegro završila je u minusu od 2,8 miliona. Prema podacima Poreske uprave prihodi kompanije za prošlu godinu iznosili su 13 hiljada eura, tokom 2024. godine 3,350 eura, a 2023. godine 120 eura.
Iz Sonuba Montenegro nisu odgovarali na upite BIRN-a.
U Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera tvrde da je Park prirode Katič proglašen na osnovu studije Agencije za zaštitu životne sredine u kojoj se navodi da je Maljevik u državnom vlasništvu.
Milka Rajković Mitrović iz Agencije za zaštitu životne sredine navodi da je Studija urađena na osnovu podloga Uprave za nekretnine u DWG formatu na kojima je naveden samo broj katastorskih parcela i katastarskih opština bez podataka o vlasnicima.
Ona tvrdi i da je Uprava za nekretnine tek prošle godine dostavila Agenciji vektorske podloge na kojima se osim katastarskih podataka nalaze i podaci o vlasnicima parcela.
“Od 2021. niko nam se nije oglašavao i niko se nije javljao po pitanju i to je ušlo u zaštitu. Stavljeno je u treću zonu, kopneni dio je treća zona zbog NATURA staništa, visoke reprezentacije. To su primorski borovi i on je stavljen (kopneni dio) u treću zonu, za morski dio je Institut za biologiju more radio istraživanje i u morskom dijelu smo išli na širinu od 50 metara od obale”, tvrdi Rajković Mitrović.
Dok iz Agencije za zaštitu životne sredine tvrde da iz Opštine Bar nisu imali primjedbe na studiju tokom javne rasprave, Raičević tvrdi da Opština nije mogla da utiče na proglašenje Parka prirode jer je to u nadležnosti Ministarstva ekologije i Morskog dobra.
“Ono što je činjenica da niti smo mogli da utičemo na ovu odluku, niti smo mogli da ukažemo na određene propuste i manjkavosti. I još jednom se pokazalo i potvrdilo da centralizacija kao najveća problematika trenutno državne administracije i na ovom primjeru pokazuje i dokazuje koliko participacija, odnosno donošenje odluka na lokalnom nivou mogu biti kvalitetni, ažurni i na kraju krajeva prilagođeni stanju na terenu”, tvrdi Raičević.
Zakonom o zaštiti prirode predviđeno je organizovanje javne rasprave o studiji i predlogu odluke o proglašavanju zaštićenog područja, koja mora trajati najmanje 20 dana. Ministarstvo je obavezno da u pisanoj formi obavijesti vlasnike nepokretnosti o namjeri stavljanja pod zaštitu područja i omogući im uvid u studiju zaštite.
Revizija granica samo uz naučnu podršku
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera tvrde da je odluku o proglašenju parka prirode moguće izmijeniti na osnovu stručnih mišljenja i sprovođenje javne rasprave. Ministarstvo je u julu od Agencije za zaštitu prirode tražilo reviziju studije Parka prirode Katič, ali su iz Agencije tražili dodatna pojašnjenja.
“Oni su nam u tom dopisu napisali da se provjere te katastarske parcele i kojoj zoni pripada i šta. Mi već znamo da su u kopnenom dijelu u trećoj zoni i da budu konkretni. Da li ćemo da isključimo privatne parcele, da li ćemo da isključimo državne parcele i da nam ne prepričavaju samo sa skupštinskog odbora zaključke i sve ostalo", navodi Rajković Mitrović.
"Mi se moramo držati člana 35 Zakona o zaštiti prirode koji jasno govori zašto i iz kog razloga može da se odradi revizija nekog zaštićenog područja - samo ukoliko postoje naučni podaci da je došlo do devastacije staništa i vrsta na tom području”, dodala je ona.
Zakon o zaštiti prirode omogućava reviziju zaštićenog područja samo u slučaju da je došlo do promjene na pojedinim zaštićenim vrstama ili ne postoje podaci o granicama, ciljnim staništima i vrstama za zaštićeno područje. Zahtjev za reviziju pokreću ministarstvo, lokalna uprava ili upravljač, a potrebno je dostaviti i rezultate istraživanja na osnovu kojih se traži revizija.
Raičević smatra da kod nadležnih nedostaje volje i hrabrosti da se odluka koriguje.
“Ta korekcija bi stvorila ozbiljne pretpostavke da se sa realizacijom ove investicije krene što prije, jer pored toliko poteškoća koje prate ovu investiciju i mogu slobodno reći i više nego dovoljno razloga investitora da odustane od ovog projekta. Oni su više puta pokazali da su spremni, voljni i možda upravo nikad spremniji da krenu sa realizacijom ove investicije koja bi trebala da donese novu vrijednost turističkoj ponudi Crne Gore“, tvrdi Raičević.
Azra Vuković upozorava da prilikom proglašenja Parka prirode Katič nije bilo dobre komunikacije između nadležnih institucija, navodeći da se prije donošenja odluke mora imati cijela slika o stanju na terenu.
„A u ovom slučaju čini mi se da je to izostalo i da je ovo još jedan slučaj koji govori o neadekvatnoj komunikaciji između institucija. To dovodi do toga da imamo situacije gdje imamo investitore koji nemaju adekvatnu pravnu sigurnost ili imamo zaštitu prirode koja je ugrožena iz razloga što neki procesi nisu adekvatno vođeni na vrijeme”, navodi Vuković.
